Već sama činjenica da je bio prvi zakoniti šibenski biskup daje Martinu Rabljaninu posebno mjesto. I to ne samo u povijesti Šibenske biskupije, nego i u galeriji znamenitih Šibenčana koji su svojim životom i djelom značajno doprinijeli razvitku grada.
Premda ne znamo kada je rođen, zna se da je Martin, franjevac konventualac, u Šibenik došao s Raba, gdje je rođen. Došao je u samostan svetog Frane, među redovnike, ali i među puk koji ga je, sudeći po svemu, brzo prihvatio.
Činjenica da su ga dvojica nadbiskupa, zadarski i splitski, u svojstvu izaslanika pape Bonifacija VIII., na svečanosti osnivanja Šibenske biskupije izabrali za šibenskog biskupa u vrlo teškim okolnostima, nedvojbeni je dokaz da je Martin u to doba bio poznat i uvažavan. Bio je omiljen među redovnicima u samostanu, prihvaćen od puka, iznadprosječno učen, a predaja kaže i da je živio svetački. Nije stoga čudno da je njegov izbor za prvog zakonitog šibenskog biskupa bio prihvaćen uz opće odobravanje.
Martin Rabljanin izabran je za šibenskog biskupa 28. lipnja 1298. godine. Te je godine Šibenik, nakon stogodišnjih nastojanja i borbi s Trogirom, pod čiju je biskupiju do tada potpadao, napokon dobio svoju vlastitu biskupiju.
Bilo je to veliko priznanje gradu koji je dugo tražio svoje mjesto. Svojom bulom od 1. svibnja 1298. godine papa Bonifacije VIII. naložio je nadbiskupima, zadarskom Henriku i splitskom Petru, da kao izvršitelji izaberu prikladnu crkvu za katedralu i odrede osobu dostojnu biskupske službe, koja će preuzeti upravljanje novom biskupijom.
Nakon što su stigli u Šibenik, nadbiskupi su za prvog zakonitog šibenskog biskupa izabrali franjevca konventualca Martina s Raba. Sutradan, 29. lipnja, njegov je izbor pozdravljen od brojnih Šibenčana.
Svečanost posvećenja održana je na trgu ispred tadašnje crkve svetog Jakova, koja je postala šibenskom katedralom. To, naravno, nije današnja katedrala svetog Jakova, nego stara crkva koja se nalazila na mjestu gdje će kasnije biti podignuta današnja katedrala.
Martin Rabljanin vodio je Šibensku biskupiju dvadeset i jednu godinu. Umro je 1319. godine te je najvjerojatnije, pokopan u nekadašnjoj crkvi svetog Jakova.
Nažalost, vrlo su skromni podaci koji svjedoče o njegovu životu. Ipak, i ono malo što znamo dovoljno je da razumijemo njegovu važnost. U jednom od najznačajnijih razdoblja šibenske povijesti pripala mu je čast i uloga prvog zakonitog šibenskog biskupa.
Zato Martin Rabljanin ne pripada samo crkvenoj povijesti, nego pripada i povijesti Krešimirova grada.
Piše: Ivica Poljičak
