Na današnji dan, 7. listopada 1571. godine, more pred Lepantom postalo je pozornicom jedne od najvećih pomorskih bitaka 16. stoljeća. S jedne strane stajala je flota Osmanskoga Carstva, a s druge brodovi Svete lige, saveza u kojem su glavnu snagu činili Mletačka Republika, Španjolska i Papinska Država. Bila je to bitka koja će ući u povijest Mediterana, ali i bitka u kojoj svoj trag ima i Šibenik.
Među stotinama galija toga listopadskog jutra nalazila se i šibenska galija Sveti Juraj – San Giorgio. Njome je zapovijedao Kristofor Lučić, a bila je raspoređena u pričuvnom, odnosno stražnjem dijelu flote Svete lige. Na njezinoj oznaci bio je, kako navode povijesni izvori, vitez sveti Juraj na konju – zaštitnički lik po kojemu je galija i nosila ime.
Nije Šibenik u Lepant stigao slučajno. Dalmatinski gradovi pod mletačkom vlašću sudjelovali su u pomorskoj obrani Republike, opremajući svoje galije ljudstvom i potrebnim zalihama. Uz Šibenčane, u floti su se toga dana našle i galije iz Hvara, Trogira, Raba, Kotora, Cresa i Krka. Tako je velika bitka, koja se danas često opisuje kroz imena kraljeva, admirala i carstava, bila i priča o ljudima s istočne obale Jadrana.
Teško je danas, nakon više od četiri i pol stoljeća, zamisliti kako je izgledao život na jednoj takvoj galiji. Vesla, znoj, skučen prostor, topovi, jedra i nekoliko stotina ljudi na brodu koji se u borbi gotovo sudarao s neprijateljskim galijama.
Pobjeda Svete lige toga 7. listopada snažno je odjeknula Europom. Osmanska flota pretrpjela je težak poraz, a Lepant je stoljećima ostao simbol velikog preokreta na Mediteranu.
A iza velikih povijesnih datuma uvijek ostanu one manje, nama bliže priče.
Jedna od njih govori da je toga dana, daleko od šibenske rive i njegovih škura, među galijama velike flote plovio i šibenski Sveti Juraj.
I da je dio povijesti Lepanta bio i šibenski.
Piše: Ivica Poljičak
