U tradicionalnoj ronilačkoj opremi teškoj približno 90 kilograma, s deset metara dubine kod Krapnja, Kristijan Curavić, predsjednik OACM-a, pozvao je države, kompanije, Ujedinjene narode i Vatikan na zajedničko djelovanje za budućnost mora i svih generacija koje dolaze.
– Danas vam se ne obraćam kao predsjednik, nego kao ronilac, s mjesta s kojeg tek rijetki imaju priliku govoriti – poručio je Curavić.
Umjesto s govornice ili iz konferencijske dvorane, govorio je iz bakrene kacige, uz dovod zraka s površine ručno pokretanom pumpom.
– Ovdje se računaju samo djela i samo ona mogu donijeti promjenu – rekao je.
U govoru je povezao globalni poziv na djelovanje s osobnim svjedočanstvom čovjeka koji je svoj život posvetio moru i očuvanju njegovih ekosustava. Curavić se prisjetio kako je, prema vlastitim riječima, kao četverogodišnjak preživio utapanje, a potom život proveo kao ronilac na dah, profesionalni ronilac i instruktor. Danas, istaknuo je, sebe ponajprije vidi kao čovjeka koji čisti more.
Prisjetio se i kako je vlastitim rukama izvlačio uginule morske kornjače s morskog dna. To je iskustvo, kako je rekao, zauvijek promijenilo njegov pogled na zaštitu mora i pretvorilo je u njegovu životnu misiju.
Osobnu predanost povezao je s odgovornošću prema budućnosti: odluke koje se donose danas, poručio je, odredit će odnos budućih generacija s oceanima.
Curavić se obratio čelnicima država i kompanija, ključnim donositeljima odluka, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i međunarodnim institucijama. Pozvao ih je da zajednički podupru programe čiji se učinak može dokazati stvarno uklonjenim otpadom i očuvanim morskim okolišem te donesu odluke usmjerene na dobrobit budućih generacija.
Curavić ističe kako je OACM u komunikaciji sa 60 vlada koje poziva na uključivanje u inicijativu Ocean Heritage Act Sea Treaty, čije je predstavljanje najavio u Solunu sljedeće godine. Cilj je povezati javne politike, gospodarstvo i izravne aktivnosti čišćenja u dugoročno održiv sustav s javno provjerljivim rezultatima.
Najavio je i nastavak podvodnih obraćanja do 2030. godine, tijekom kojih namjerava izvještavati o uključenim državama i organizacijama te ostvarenim rezultatima, uz pokušaje postavljanja novih Guinnessovih rekorda na više svjetskih lokacija.
U razdoblju od 2026. do 2030. godine planira se 20 akcija podvodnog čišćenja i pokušaja postavljanja svjetskih rekorda na više kontinenata. Pokušaji obaranja rekorda služe privlačenju pozornosti i podizanju svijesti o široj misiji zaštite mora i oceana.
Curavić je u govoru istaknuo i povezivanje Krapnja s grčkim Kalimnosom, otokom snažne spužvarske tradicije, kroz planiranu suradnju na očuvanju zajedničke pomorske i kulturne baštine.
Obraćanje je zaključio jednom od svojih najdražih misli, koju je pripisao Jacquesu-Yvesu Cousteauu: „Ljudi štite ono što vole.”
Završno trajanje zarona i količina prikupljenog otpada bit će objavljeni nakon potvrde organizatora. Eventualno priznanje Guinnessova svjetskog rekorda podliježe službenoj provjeri, poručuju organizatori.