Na sjednici Skupštine Šibensko-kninske županije nezavisni vijećnik Ivan Gulam predložio je županu Pašku Rakiću da se kapitalni projekt brze ceste Šibenik-Drniš-Knin preoblikuje u logistički koridor prema Gračacu sa spojem prema autocesti A1, čime bi se za taj projekt lakše došlo do europskog novca.
– Važno je u ovome trenutku, s obzirom na geopolitičku situaciju i s obzirom na trenutak u kojem se nalazimo, a to su pregovori o novom financijskom okviru 28-34, možda baciti neko novo svjetlo. Dakle, projekt o kojem se radi, naravno, riječ je o brzoj cesti Šibenik-Drniš-Knin. Projekt o kojem dugo slušamo, ali je stvarna realizacija projekta i dalje spora. Financijska konstrukcija je daleko od zatvorene. U međuvremenu ovaj geopolitički prostor i kontekst se promijenio. More više nije samo turistički resurs, nego je doista i logistički koridor. A unutrašnjost naše županije, ali i zaleđe prema Lici i Zadarskoj županiji, su doista odavno postali strateški prostor – kazao je Gulam.
Gulam predlaže iskorak Županije u razmišljanju o tom ključnom kapitalnom projektu za našu županiju.
– Predlažim da, umjesto da brzu cestu promatramo isključivo kao relaciju Šibenik-Drniš-Knin, da otvorimo raspravu o njenom logičnom produženju prema Gračacu i njenom spoju prema autocesti A1. Time bismo dobili jednu novu kontinentalnost brze ceste od Šibenika preko Drniša i Knina do Gračaca, spoja koji povezuje kontinent u svim vremenskim uvjetima sa jugom Hrvatske. Prije svega, time bismo dobili sigurnost i otpornost prometnog sustava. Brza cesta koja bi od Šibenika prema Drnišu i Kninu izlazila na A1 kod Gračaca bila bi strukturiran, moderni, siguran alternativni pravac kad je A1 zatvorena ili ograničena za kamione, a samo nekoliko dana zatvaranja godišnje, to je nama svima jasno, znači milijunske gubitke na razini države. Drugi je, naravno, ekonomski razvoj. Dakle, ova trasa povezala bi Šibenik, njegovu luku, industrijske zone u zaleđu, u Drnišu, u Kninu, kao gravitacijska središta, ali i zadarsko zaleđe. To znači veću atraktivnost za investitore, ravnomjerniji razvoj i demografsku revitalizaciju područja koje danas gubi stanovništvo, jer su danas prometno izolirani – pojasnio je Gulam.
Treći razlog za takav pristup projektu po Gulamu je financijski jer je mišljenja da se financijska konstrukcija može zaokružiti jedino takvim prezentiranjem značaja projekta.
– Budući da će Europska unija kroz TNT i novi višegodišnji financijski okvir snažno poticati upravo projekte koji podižu sigurnost mreža, koji stvaraju alternativne koridore i bolje povezu manje razvijena područja. Ovaj projekt, brze ceste Šibenik-Drniš-Knin-Gračac s izlazima prema granici sa BiH i autocesti, se uklapa u logiku TNT-a, spaja Jadran s unutrašnjošću, oslanja se na postojeću autocestu i rasterećuje najrizičniju dionicu kod Maslenice, te otvara novu dodatnu os prema jugu Hrvatske. Svjesna sam da je riječ o projektu koji je financijski značajan, ali kažem upravo u ovom financijskom razdoblju 28.-34. će se ovakvi projekti financirati i imati najveću šansu za dobiti novac iz EU fondova – zaključio je Ivan Gulam.
Šibensko-kninski župan Paško Rakić taj je prijedlog ocijenio konkretnim, ozbiljnim i strateški važnim.
– Naravno da je Županija zainteresirana za tu priču. Nije tema samo cesta i ovaj koridor Šibenik-Drniš-Knin – prometna kralježnica Šibensko-kninske županije, nego tu po tom prijedlogu imamo i dva druga rješenja za obilazak zimsko problematične dionice Maslenice, ali i onaj najbliži kontakt Knina s autocestom, tako da bi praktički s tim koridorom riješili dva važna problema. S obzirom da, napokon, očekujemo do kraja ove kalendarske godine početak fizičkih radova na dijelu obilaznice, a samim time i posjet ministra Butkovića, s kojim zajedno sa ravnateljem Županijske uprava za ceste Paratom, imamo obići još niz već realiziranih projekata i dogovoriti neke druge projekte na području naše županije, svakako je to tema o kojoj će se razgovarati i, naravno, u tu cijelu priču uključiti članicu uprave Hrvatskih cesta, našu Murterinku, Željanu Šikiću – kazao je župan Rakić.
