Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je državni praznik koji se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti.
Izmjenama iz 2001. godine praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskoga sabora. Istim izmjenama spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti.
Od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja (praznik), 25. lipnja obilježava se Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan). Zbog dvaju datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, praznikom je proglašen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji se obilježava 18. studenoga.
Na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana (42% glasova i 60% zastupničkih mandata). Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka.[2] Predsjedništvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv “čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno”. Ujedno je preporučeno “da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti” i kao “dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine”.
