Danas slavimo spomendan sv. Ante Opata, utemeljitelja istočnog monaštva koji je živio u egipatskoj pustinji 3./4. stoljeću.
Kako je na Facebooku napisao don Oleg Petrović, tijelo mu je preneseno iz Aleksandrije u Carigrad, pa u francuski Arles. Zaštitnik je domaćih životinja, zaziva ga se posebno u raznim kožnim bolestima.
Šibenski kanal, dug 2,5 km dobio je naziv upravo po ovom svecu. Špilja u liticama na južnoj obali kanala na 12 m nadmorske visine pretvorena je u crkvu sa eremitorijem gdje su živjeli kroz stoljeća pustinjaci po uzoru na sv. Antu Opata. Prvi pustinjak koji se navodi je Mate Gojčinić godine 1434. Pustinjaci si bili iz Šibenika, Zadra, pa čak iz Istre. Zanimljivo je da su pustinjaci u jednoj kamenici uvijek imali vode jer su se kapljice nakon kiše cijedile niz stijenke špilje vodilicama u kamenicu.
– Na temelju arheoloških istraživanja sedam grobova , od kojih je jedan datiran radiokarbonskom analizom kostiju dobivena ju datacija između 1277. i 1385. te možemo nastanak ovog pustinjačkog eremitorija s crkvom pomaknuti od početka 15. st. u konac 13. st. dok se posljednji pustinjak navodi godine 1710., iako su Šibenčani nastavili i dalje hodočastiti sv. Anti Opatu, posebno zadnjih godina – napisao je.
