Na blagdan Sveta tri kralja, jedan od najstarijih katoličkih blagdana slavi se objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Danas se obnavlja događaj opisan u Evanđeljima, kada dolaze trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom Kralju. Došli su izdaleka i tražili Krista. Prema Evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca s Istoka, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broj, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Pri tomu su kraljevi Isusu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao Čovjeku. Bogojavljenje je kao drugi Božić. No, dok nam Božić daje poruku poniznosti i ističe skrivenost otajstva Rođenja Gospodnjega, Bogojavljenje razglasuje po cijelom svijetu to božansko otajstvo preko trojice kraljeva, koji su ga priznali kao Sina Božjega, Spasitelja svih naroda.
Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja, ali ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod Trojice mudraca.
Nakon smrti trojice kraljeva njihove relikvije odnesene su u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenesene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni oltar Svetih triju kraljeva u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina stara odjeća za koju se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva.
