Značajnije prostorno širenje Šibenika započelo je u drugoj polovini 19. stoljeća. Simbolički i stvarno obilježilo ga je rušenje gradskih zidina koje su stoljećima opasavale Krešimirov grad. Na tadašnjoj gradskoj periferiji počele su se graditi velike zgrade javne namjene, među kojima posebno mjesto zauzima zgrada Suda, dovršena početkom 20. stoljeća.
Sud u Kneževoj palači
Nakon pada Mletačke Republike 1797. godine sudska vlast u Šibeniku bila je smještena u Kneževoj palači. U njezinim podrumskim prostorima nalazio se i zatvor.
Prostorije su već prema tadašnjim mjerilima bile neprimjerene za rad suda. Suci su se žalili na nedostatak prostora, skučenost i vlagu. Poseban problem predstavljala je sudska arhiva jer se dokumentaciju u takvim uvjetima nije moglo zaštititi od propadanja.
Narodnjačka gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Antom Šupukom, od 1873. godine radila je na urbanoj i komunalnoj preobrazbi Šibenika. U tom su razdoblju ostvareni ili pokrenuti važni projekti poput vodovoda, željeznice, gradskog perivoja, popločavanja ulica, pokrajinske bolnice i javne rasvjete na sustav izmjenične električne struje.
U sklopu modernizacije grada tražilo se i primjereno rješenje za smještaj suda. Jedna od ključnih odluka bila je odustajanje od preuređenja Kneževe palače i prihvaćanje zamisli o gradnji nove sudske zgrade na istočnoj gradskoj periferiji.
Ministarstvo pravosuđa u Beču odobrilo je 1891. godine gradnju sjedišta prvostupanjskog suda u Šibeniku
Godinu poslije u Šibenik je stigla bečka državna komisija. Njezina je zadaća bila da zajedno s gradskim vlastima utvrdi mjesto na kojem će biti izgrađena nova sudska zgrada.
Obveze su bile podijeljene tako da je Grad Šibenik trebao osigurati zemljište, dok se Ministarstvo pravosuđa obvezalo financirati gradnju.
Uža lokacija određena je oko 1895. godine, nakon što su je prihvatili Pokrajinska vlada u Zadru i Ministarstvo pravosuđa u Beču. Za gradnju je odabrano zemljište zapadno od novoizgrađene bolnice, uz glavnu gradsku prometnicu.
Otkup zemljišta 1898. – radovi dovršeni 1905.
Zemljište na kojem se trebala izgraditi nova sudbena zgrada bilo je u vlasništvu devet šibenskih obitelji. Među navedenim vlasnicima bile su obitelji Zjačić, Radić, Čićmirko, Baranović i Kovačević.
Gradska uprava sklopila je s vlasnicima kupoprodajni ugovor 1. kolovoza 1898. godine. Za otkup zemljišta isplaćeno je ukupno 17.050 kruna.
Nakon rješavanja imovinskih odnosa započeli su građevinski radovi, koji su dovršeni u ljeto 1905. godine.
Nova zgrada odgovarala je standardima tadašnjeg sudstva. Uz prostorije namijenjene radu suda izgrađen je i kaznionički dio sa suvremenijim smještajnim i sigurnosnim uvjetima.
Kaznionica je bila predviđena za pritvor i izdržavanje kazne ukupno 136 osoba. Raspolagala je s 22 samice i 21 zajedničkom zatvorskom ćelijom.
Otvaranje zgrade
Svečano otvaranje nove zgrade Suda održano je u nedjelju, 16. srpnja 1905. godine.
O tom je događaju izvijestila „Hrvatska rieč“, novine koje su se iste godine počele tiskati u Šibeniku. Otvaranjem nove sudske zgrade dovršen je višegodišnji projekt kojim je šibensko pravosuđe iz skučenih i vlažnih prostorija Kneževe palače preseljeno u za tu namjenu izgrađenu zgradu.
Piše: Ivica Poljičak
