Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje za izradu prve europske strategije za otoke, dokumenta koji bi trebao postaviti dugoročni okvir razvoja otočnih područja u Europskoj uniji. Strategija bi trebala biti objavljena do kraja lipnja 2026. godine, a njezin cilj je osigurati snažniju i koordiniraniju europsku politiku za teritorije koji imaju specifične razvojne izazove.
Za Hrvatsku, jednu od država s najrazvedenijom otočnom obalom u Europi, ovaj proces ima posebno značenje. Hrvatski Jadran obuhvaća više od 1200 otoka, otočića i hridi, od kojih je 52 naseljeno, a otočne zajednice predstavljaju važan dio kulturnog identiteta, turizma i pomorskog gospodarstva zemlje.
Istovremeno, otoci su suočeni s nizom izazova: depopulacijom, prometnom izoliranošću, klimatskim promjenama i visokom cijenom infrastrukture. Upravo zato Europska unija nastoji razviti integriraniji pristup otočnim teritorijima, a nova strategija trebala bi povezati postojeće europske politike i financijske instrumente.
Što se događa na razini Europske unije
Proces izrade strategije dio je šireg razvoja europske teritorijalne politike koja sve više prepoznaje specifične potrebe pojedinih geografskih područja – planinskih regija, ruralnih prostora i otočnih teritorija.
Političke inicijative za snažniju otočnu politiku razvijale su se godinama unutar Europskog parlamenta, gdje su zastupnici upozoravali na potrebu posebnih razvojnih instrumenata za otoke.
Važnu ulogu u tome ima parlamentarna međuskupina za mora, rijeke, otoke i obalna područja, koja okuplja zastupnike zainteresirane za razvoj tih teritorija i služi kao platforma za razmjenu iskustava između europskih institucija i lokalnih zajednica.
Na temelju tih inicijativa Europska komisija pokrenula je proces izrade strategije. U pripremu su uključene različite glavne uprave Komisije, među kojima posebno:
- Directorate-General for Regional and Urban Policy
- Directorate-General for Maritime Affairs and Fisheries
- Directorate-General for Energy
- Directorate-General for Environment
Trenutna faza procesa uključuje javno savjetovanje, otvoreno građanima, lokalnim vlastima, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva.
Sudjelujte u savjetovanju:
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/16992-EU-strategy-for-islands_en
Cilj savjetovanja je prikupiti iskustva života i rada na otocima kako bi strategija odgovarala stvarnim potrebama otočnih zajednica.
U razvoju inicijative za prvu europsku strategiju za otoke važnu ulogu imao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je podrijetlom iz Šibensko-kninske županije.
Picula je jedan od osnivača parlamentarne međuskupine SEARICA (Skupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja) u Europski parlament, u kojoj je obnašao dužnost predsjednika, a potom i potpredsjednika zaduženog za pitanja otoka.
Još od 2013. godine kontinuirano je zagovarao snažnije prepoznavanje otočnih teritorija u europskim politikama, upozoravajući da otoci imaju specifične razvojne izazove koji zahtijevaju prilagođene politike i razvojne instrumente.
U okviru pripreme prve europske strategije za otoke sudjelovao je i na sastanku s europskim povjerenikom za ribarstvo i oceane Costas Kadis, na kojem je potvrđeno da će Europska komisija izraditi zasebnu strategiju posvećenu isključivo otocima, umjesto da otočna pitanja budu dio šire strategije za obalne regije. Tijekom tih rasprava naglašena je i važnost uključivanja otočnih zajednica u oblikovanje buduće otočne politike, jer upravo iskustva otočana pružaju najrealniji uvid u izazove života na otocima.
Zašto je europska strategija za otoke važna za Hrvatsku – pogled na otočne županije
Hrvatska ima jedan od najrazvedenijih otočnih sustava u Europi. Na istočnoj obali Jadrana nalazi se više od 1200 otoka, otočića i hridi, od kojih je 52 naseljeno, a većina njih administrativno pripada jednoj od sedam obalno-otočnih županija. Svaka od tih županija ima vlastitu specifičnost otočnog prostora, razvojnih potreba i gospodarskih potencijala.
Europska strategija za otoke je upravo zato i važna jer omogućuje prilagođen pristup različitim otočnim teritorijima, od sjevernog Jadrana do krajnjeg juga Hrvatske.
Cijeli tekst možete pročitati na POVEZNICI.
Sudjelujte u EU savjetovanju
