“Odgovorno ljetovanje” je kampanja Ravnateljstva civilne zaštite koja građanima i posjetiteljima Hrvatske pruža kratke savjete i preporuke za odgovorno ponašanje i izbjegavanje potencijalno opasnih i izvanrednih situacija tijekom ljetnih mjeseci.
S porastom temperatura i povećanim brojem turista, ljeto donosi i niz potencijalno opasnih situacija – od toplinskih valova i požara do prometnih gužvi i hitnih zdravstvenih stanja, a o tome smo razgovarali s Draženom Bilaćem, voditeljem Službe civilne zaštite Šibenik.
– Kampanja ima za cilj podizanje svijesti o važnosti odgovornog ponašanja na moru, u prirodi, u prometu i svakodnevnim aktivnostima tijekom ljetnog razdoblja, a temelji se na jednostavnim, ali iznimno važnim preporukama i konkretnim mjerama koje građani mogu sami poduzeti poput izbjegavanja izlaganja suncu prilikom visokih temperatura, unosa dovoljne količine tekućine, izbjegavanja alkohola, brige o prikladnoj odjeći, pokrivalima za glavu i sunčanim naočalima, dovoljnoj količini hrane i tekućine za izlete, korištenja zaštitnih sredstava od UV zračenja, izbjegavanja putovanja u najtoplijem dijelu dana, zabranjenog paljenja vatre na otvorenom, praćenja vremenskih upozorenja DHMZ-a. Upravo u tu svrhu je Ravnateljstvo civilne zaštite izradilo informativne plakate na hrvatskom i engleskom jeziku koji smo proslijedili parkovima prirode i nacionalnim parkovima na našem području, preko županijske, svim turističkim zajednicama, svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i vama medijima na našem području s kojima ova Služba surađuje s molbom objave na službenim web stranicama, društvenim mrežama i oglasnim mjestima kako bi se sa uputama upoznao što veći broj građana i turista.
Dražen Bilać upozorava i na sve ugroze koje nam donose klimatske promjene koje ukazuju na to da se je iznimno važno naučiti se ponašati u kriznim situacijama, te slušati upute nadležnih službi.
– U kontekstu klimatskih promjena i ovog se ljeta očekuju, a upravo smo na samom njegovom početku i svjedoci jednog takvog dugotrajnijeg, toplinski valovi, ali i nagle vremenske nepogode poput jakih grmljavinskih nevremena, olujnih udara vjetra i tuče, a koje mogu izazvati značajne štete. Također, postoji i povećan rizik od izbijanja požara, pri čemu je ljudska nepažnja i dalje najčešći uzrok te ovom prilikom još jednom podsjećamo kako je u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada zabranjeno loženje vatre na svim otvorenim prostorima.
U turističkoj sezoni očekuje se i pojačan rad hitnih službi – od broja poziva na 112, preko povećanog angažmana hitne medicinske pomoći, vatrogasaca do većeg broja intervencija HGSS-a, osobito zbog neodgovornog ponašanja građana i turista koji se nepažljivo i nepripremljeno kreću teško pristupačnim terenima.
– Svima nam je jasno kako je u ovom vremenu sve izraženijih klimatskih promjena – toplinskih valova, velikih požara, ali i iznenadnih poplava i oluja – brza i koordinirana reakcija sustava iznimno važna. Međutim, jednako važna je i odgovornost svakog pojedinca. Odgovorno ponašanje može spriječiti tragediju. Osim toga, držimo kako je izuzetno važno da se građani upoznaju s konkretnim mjerama zaštite preporučenim za pojedine događaje koji mogu ugroziti njihovu sigurnost kao što su požar, poplava, toplotni val, nevrijeme, suša, tuča i drugo. To će im omogućiti lakše prilagođavanje situacijama u kojima mogu biti ugroženi, ali i postupanje .
Kako se građani mogu pripremiti za izvanredne situacije?
– Prije svega, bitno je naglasiti segment edukacije građana i koliko je važna individualna pripravnost svih nas jer je smanjenje rizika od katastrofa zajednički posao. Također, važno je da se građani osposobe za provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite kao što su samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba i drugih ranjivih skupina jer postoji velika mogućnost da se nađu u situaciji koja će zahtijevati angažiranje u zaštiti i spašavanju života ljudi, imovine i okoliša neposredno nakon nesreće ili za vrijeme njenog trajanja, odnosno prije nego što na mjesto nesreće dođu operativne snage sustava civilne zaštite. Na službenim kanalima Ravnateljstva, kao što su web i društvene mreže mogu se pronaći mnogobrojne upute za građane kako se trebaju ponašati u izvanrednim situacijama. Objavljene su i upute za postupanje za osobe s invaliditetom za požar, poplave i potres – tiskani i video materijali koji su izrađeni u sklopu projekta SEE ME koji Ravnateljstvo civilne zaštite provodi na temu izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom u hitnim situacijama.
Dražen Bilać podsjeća i na sustav broja 112 koji je dostupan 24 sata svih sedam dana u tjednu, a kaže kako je to prvi korak u zaštiti ljudskih života.
– Prednosti broja 112 su mnogobrojne. Jednostavan je za pamćenje i lako se poziva čak i u stresnim situacijama. Broj 112 također omogućuje brzo aktiviranje i usklađivanje hitnih službi, čime se smanjuje vrijeme odziva i povećava šansa za spašavanje života ili sprječavanje daljnje štete. Također, putnici iz drugih zemalja mogu koristiti broj 112, bez obzira na svoju lokaciju. Najvažnije je da osoba koja nazove jedinstveni europski broj za hitne službe 112 smireno kaže što se i gdje dogodilo, te ima li ozlijeđenih osoba i koliko, a operater će onda, po potrebi, postaviti dodatna pitanja važna za učinkovito djelovanje hitnih službi. Kako smo prethodno spomenuli, broj poziva intenzivira se prema broju 112 u požarnoj/turističkoj sezoni te apeliramo na sve građane da ne upućuju nenamjenske pozive prema broju 112 jer se broj 112 koristi isključivo za hitne situacije. Primjerice, u 2024. godini je na broj 112 u RH zaprimljeno 1.839.837 poziva, od čega je više od 74 posto namjenskih.
Županijski centar 112 Šibenik u 2024. godini zaprimio je ukupno 44.481 poziv, od čega je namjenskih poziva bilo 27283 ili 61,33 posto. U strukturi poziva prema događajima najviše je bilo medicinskih – 7624, potom sigurnosnih – 7043, pa složenih – 6217, a najmanje vatrogasnih – 6066.
Ustanovljen je i sustav ranog upozoravanja radi pravovremenog informiranja građana.
– Kroz sustav ranog upozoravanja (SRUUK) pravovremeno informiramo građane o opasnostima i omogućujemo bolje upravljanje rizicima slanjem SMS ili CB poruka na mobitele te možemo vrlo brzo upozoriti ugroženo stanovništvo i dati važne upute za postupanje. U 2024. poslano je ukupno devet SRUUK poruka za opasne vremenske pojave, uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava, opasnost od širenja štetnih plinova usred požara na deponiju plastike te poruke građanima RH u inozemstvu zbog ratne opasnost – pojasnio je Bilać.
Naglasio je i da sustav Civilne zaštite nije aktivan samo kad nastupi izvanredna situacija nego djeluju svakodnevno, kroz edukaciju, planiranje, inspekcije, vježbe i jačanje kapaciteta kako bi osigurao sigurnost svih nas!
