Josip Pavlović, Šibenčanin po majci, inače predsjednik Udruge Ekologija grada sa zanimanjem prati sve što se događa u Šibeniku pa tako i moguću izgradnju energane na Bikarcu, koja je postala top tema u predizbornoj kampanji. Za Šibenski kanal odgovorio je na nekoliko pitanja, među ostalima i kakav je njegov stav o izgradnji takvih postrojenja.
– Za početak svakako moram reći da sam iznimno ponosan na Šibenik i iskorake koje je napravio posljednjih godina u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Godinama pratim situaciju u Šibeniku i kad pogledam unatrag, mislim da je sve odrađeno na primjer drugim gradovima. Od jasno zacrtanih planova izgradnje infrastrukture za maksimalnim smanjenjem odlaganja otpada na gradsko odlagalište, uspostave sustava odvojenog prikupljanja koje funkcionira na zadovoljavajućoj razini čak i u najkritičnijim, ljetnim, mjesecima kad ja znatno povećana količina otpada, ali i povećana gužva koja otežava samo prikupljanje, izgradnje CGO-a Bikarac unutar planiranog vremena ali i financijskog okvira, što nije čest slučaj u Hrvatskoj kao na primjer CGO Biljane Donje, pa do vrlo odgovornog daljnjeg planiranja prelaska u potpunosti s linearne ekonomije na kružnu koje će, iskreno se nadam, biti finalizirano izgradnjom energane na otpad.
Dakle, apsolutno podržavate izgradnju energane na Bikarcu?
Naravno, jer smatram da je to ključni korak prema uspostavi funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom. Bez energana ne možemo zatvoriti kružni tok otpada, što je nužno za održivo upravljanje otpadom u skladu s europskim standardima. Bez izgradnje energane Šibenik bi se, u bliskoj budućnosti, našao u problemima kako zbrinuti GIO (gorivo iz otpada) koje je konačan proizvod obrade u CGO-u. Osim što bi se ogromne količine GIO-a morale skladištiti odnosno odlagati na Bikarcu što bi svakako imalo negativan utjecaj na kvalitetu života i vrlo velika financijska sredstva bi se morala trošiti na njegovo zbrinjavanje. Time bi se doveli u situaciju da bi građanima redovito poskupljivao odvoz otpada, paralelno s redovnim tržišnim rastom zbrinjavanja, povećala bi se, naročito u ljetnim mjesecima, opasnost o zapaljenja tog uskladištenog odnosno odloženog GIO-a što bi moglo imati katastrofalne posljedice te bi protokom vremena pretrpan Bikarac uz redovno povećanje troškova dovela do urušavanja sustava koje bi se vrlo brzo odrazilo na sustav prikupljanja otpada i sve većih količina otpada na gradskim ulicama, trgovima, parkovima….
Zašto ovakav sustav gospodarenja otpadom stvara veću štetu nego izgradnja energane?
Imamo oko 25 tisuća ilegalnih odlagališta otpada, a u Šibensko-kninskoj županiji oko 220 takvih lokacija. Bez energane otpad jednostavno moramo odlagati, a uređenog prostora za odlaganje je sve manje i manje. Rast divljih odlagališta također su najbolji dokaz toga. Također, uz najbolje moguće tehnologije, kod energana se štetne emisije mogu svesti na minimum ali, ono što je najvažnije, te štetne emisije se mogu mjeriti i prema rezultatima konstantno djelovati, unaprjeđivati sustav filtriranja i ostalo. Kod odlaganja otpada štetan utjecaj na okoliš ali i, na kraju krajeva, na zdravlje ljudi je znatno veći samo što toga nismo svjesni jer se onečišćenje s odlagališta otpada, uređenih ili divljih, realno ne može izmjeriti. Ali to nipošto ne znači da tog zagađenja nema…Izgradnjom energane možemo smanjiti broj odlagališta i iskoristiti otpad za proizvodnju energije, čime se smanjuje negativan utjecaj na okoliš te svrstati Šibenik uz bok razvijenih gradova koji zahvaljujući energanama imaju mogućnost stalno usavršavati svoj sustav prikupljanja bez brige gdje će s preostalim dijelom otpada koji se financijski ne isplati ili se ne može reciklirati. U EU trenutačno ima 534 aktivne energane na otpad te se svake godine povećava količina energetski oporabljenog otpada. Hrvatska je jedina članica EU, uz manju otočnu Maltu, koja nema energane na otpad te nam je to jedan o glavnih razloga nekontroliranog bujanja divljih odlagališta i kaosa u gospodarenju otpadom.
Svojedobno ste u Šibeniku izjavili da bi zagrebačka vlast sada dala sve na svijetu da se nalazi u poziciji u kojoj je trenutačno Šibenik. Zbog čega to mislite?
Zagrebačka vlast suočava se s ozbiljnim problemima u gospodarenju otpadom, dok Šibenik ima priliku unaprijediti svoj sustav kroz projekte poput energane na Bikarcu. Trenutačni gradonačelnik, kao oporbenjak, je bio jedan od najglasnijih protivnik izgradnje i CGO-a te energane u Zagrebu prijašnjih godina te je vrlo aktivno stajao na putu razvoja i izgradnje infrastrukture kakvu Šibenik danas ima. Na žalost, ali i na ogromnu štetu Zagrepčana, realnost ga je vrlo brzo osvijestila te sad taj bivši protivnik CGO-a i energane sve planove, ali i enormna financijska sredstva Zagrepčana usmjerava baš u izgradnju CGO-a i energanu jer Zagrebu nestaje prostora za odlaganje otpada te će se kroz maksimalno dvije godine naći u velikim problemima s otpadom.
Čime se trenutačno bavi Ekologija grada?
Udruga Ekologija grada aktivno se bavi praćenjem i analizom sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Zagreb. Trenutačno smo fokusirani na zagovaranje transparentnog i održivog sustava gospodarenja otpadom, uključivanje građana u procese donošenja odluka vezanih uz okoliš, organizaciju javnih tribina i edukativnih događanja kako bismo podigli svijest o važnosti pravilnog upravljanja otpadom, te suradnju s lokalnim vlastima i drugim udrugama na projektima koji doprinose zaštiti okoliša i poboljšanju kvalitete života građana. Također, redovno provodimo monitoring divljih odlagališta otpada i pokretanja prijava protiv odgovornih osoba te smo izuzetno ponosni što je na nedavni natječaj za zbrinjavanje otpada s divljih odlagališta koje je provodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavljeno mnogo divljih odlagališta koje se prvi otkrili članovi i volonteri Udruge Ekologija grada te se nadamo da će uskoro biti i očišćeni.
FOTO Screenshot/ Privatni album
