Kad se govori o Šibenčanima koji su ostavili trag daleko izvan svoga grada, ime svetog Nikole Tavelića zauzima posebno mjesto. Franjevac, misionar i mučenik, bio je prvi Hrvat kojeg je Katolička Crkva službeno proglasila svetim. Njegov životni put vodio ga je od rodnog Šibenika, preko Bosne, sve do Jeruzalema — grada u kojem je 1391. podnio mučeničku smrt.
Nikola Tavelić rodio se u Šibeniku oko 1340. godine, u staroj hrvatskoj plemićkoj obitelji. O njegovu se djetinjstvu zna malo, no poznato je da je stupio u franjevački red u Bribiru. Studirao je filozofiju i teologiju, a za svećenika je zaređen oko 1365. godine. Već je u mladosti odabrao put koji ga je vodio prema služenju i misionarskom radu.
Godine 1372. pridružio se franjevcima koji su otišli propovijedati u Bosnu. Daleko od zavičaja, dvanaest je godina kao misionar djelovao u Bosni, među tamošnjim kršćanima. U jesen 1383. napustio je Bosnu i otišao u Svetu zemlju. Nastanio se u franjevačkom samostanu na brdu Sion u Jeruzalemu, gdje se pripremao za novi misionarski rad. Prema predaji, učio je arapski i obilazio sveta mjesta. Ondje su mu se pridružila trojica franjevaca: Deodat iz Ruticinija, Petar iz Narbonne i Stjepan iz Cunea.
Dana 11. studenoga 1391. četvorica su franjevaca pred jeruzalemskim kadijom govorila o kršćanskoj vjeri. Njihov nastup doveo je do osude na smrt. Tri dana poslije, 14. studenoga, Nikola i njegovi drugovi podnijeli su mučeničku smrt u Jeruzalemu. O događaju je izvijestio Gerard Chalvet, gvardijan samostana na Sionu, koji je svjedočio pogubljenju. Vijest o njihovu stradanju ubrzo se proširila, a u Šibeniku se uspomena na Nikolu čuvala kroz stoljeća.
Štovanje Nikole Tavelića i njegovih drugova papa Leon XIII. odobrio je 1889. godine. Put do svečanog proglašenja svetima bio je dug, a osobito se za njega zauzimao hrvatski franjevac i kanonist fra Ante Crnica. Dana 21. lipnja 1970. papa Pavao VI. u Vatikanu proglasio je svetima Nikolu Tavelića i njegove trojicu subraće. Među okupljenima bilo je više od dvadeset tisuća Hrvata iz domovine i svijeta.
Vijest o kanonizaciji odjeknula je snažno i u Šibeniku. U rujnu iste godine održana je velika domovinska proslava, a šibenska crkva sv. Frane proglašena je prvim i glavnim hrvatskim nacionalnim svetištem sv. Nikole Tavelića.
Njegov se blagdan slavi 14. studenoga, na dan njegova mučeništva. Šibenik ga pamti kao svoga sugrađanina, a Crkva ga časti kao misionara i mučenika. Njegov život povezuje grad na Jadranu s Bosnom i Jeruzalemom, a njegova se priča i danas prenosi kao svjedočanstvo vjere, predanosti i hrabrosti.
Piše: Ivica Poljičak




































