Gradsko vijeće Šibenika, na svojoj je posljednjoj ovogodišnjoj sjednici donijelo proračun za 2026. godinu koji će biti rekordnih 123,7 milijuna eura. Planirana su značajna ulaganja od 9,6 milijuna eura u komunalnu infrastrukturu, a u razgovoru s gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem Šibenski kanal otkriva koji su to kapitalni projekti odnosno što se očekuje na prostoru bivšeg TEF-a u 2026. godini, izgradnjom novog Vatrogasnog doma i planova za lokaciju postojećeg, novom bolnicom i zonom Podi.
– Ja bih na početku rekao da je odlika proračuna za sljedeću godinu posljedica svega onog što radimo u proteklim mandatima, od 2013. godine. Znači, imamo kontinuitet i to se vidi. Kada imate kontinuitet, vi praktički znate prethodnu godinu ili prethodnih godina dokle ste stigli sa određenim projektima, jer veliki projekti traže i vrijeme do konačne realizacije. Pa evo, reći ću primjer, takozvani projekt Centra za upravljanje klimatskim promjenama grada Šibenika. On je usko bio povezan s našom aktivnošću i suradnjom s Hrvatskim cestama, zato što su s HC ceste skoro dovršile čvor Mandalina, što je vrlo važno za taj budući Centar odnosno novi Vatrogasni dom za koji smo dobili 10 ponuda zainteresiranih izvođača. Dakle, gradnja novog vatrogasnog doma je jedan od kapitalnih projekata kojeg realiziramo i njegova karakteristika, kao i svih naših velikih projekata do sada, je da se financira europskim novcem, odnosno iz projekta integralnih teritorijalnih ulaganja, kako vatrogasni dom tako i Centar za mlade koji se nalazi na toj lokaciji. Tamo je, podsjećam, pri kraju i projekt novog arhiva koji financira Ministarstvo kulture. Zašto to spominjem? Zato što konačno to uobličuje onaj jugoistočni dio grada Šibenika, dakle, rubne dijelove nekadašnje vojarne Bribirskih knezova u kojoj se, u nastavku planira i gradnja nove bolnice.
Kad govorimo o izgradnji novog vatrogasnog doma, vratimo se na postojeći koji je u centru grada. Koji su planovi za tu vrijednu lokaciju?
– I to je dio kontinuiteta. U pripremi je objava arhitektonskog natječaja za lokaciju starog vatrogasnog doma koji će dati idejno rješenje tog prostora onog trenutka kada se stari vatrogasni dom ukloni. Zbači, nećemo čekati izgradnju novog pa tek onda tražiti što će biti na prostoru starog. Plan je da uređenje počne odmah kad se JVP Šibenik preseli u novi dom. U tu cijelu priču je uključeno i sedam privatnih garaža koji se nalaze u tom obuhvatu za koje su već započeti razgovori s vlasnicima kojima će biti kompenzirana njihova privatna imovina. Želimo na tom prostoru realizirati dva važna projekta. Prvi je bazna stanica za žičaru od čega nismo odustali jer je, ja vjerujem, to još jedna atrakcija u Šibeniku koja će žičarom povezati tvrđave sv. Mihovila i Ivana. I drugi zadatak, koji će arhitektonski natječaj pokazati, je podzemna garaža koja je praktično ulaz u najstarije dijelove grada Šibenika. A ta garaža će, između ostalog, imati dominantnu karakteristiku, da će tu građani Šibenika, dakle naši sugrađani, imati povoljnu mogućnost parkiranja i to ne samo privremenog parkiranja, nego cjelodnevnog parkiranja u tzv. povlaštenom aranžmanu. Krajnji cilj je izvući automobile iz srca stare jezgre, a istodobno olakšati domicilnom stanovništu.
Jedan od zaista velikih projekata su Batižele koje izazivaju prijepore nakon što je propao prvi natječaj. Nakon toga, odlučili ste se za izradu Urbanističkog plana uređenja cijele zone.
– Koncept se bazira na 2013. godinu, na početak mandata kad sam govorio da je naša ideja buduća, prekrasna mozaik slika. Da biste stvorili mozaik sliku grada, imate naravno dijelove, kockice tog mozaika, a cilj se ostvari tek onog trenutka kad je sastavite. I ovo je kruna, jer nemojte zaboraviti da tada Šibenik, na tom prostoru, nije imao ništa u svom vlasništvu, osim ogromnih dugova. U ovom trenutku na Batiželama se, osim izrade UPU-a pripremaju i prvi početni konkretni radovi, odnosno čišćenje lokacije od preostalog dijela, troske koja je indiferentni građevinski materijal. Raspisan je natječaj koji je provela naša tvrtka Bikarac, za saniranje prve plohe na samom odlagalištu, na kojoj nema više odlaganja otpada i ona će praktički biti ozelenjena, pretvorena u zeleno brdo. Da bi se to ostvarilo, trebaju ogromne količine nasipa i to je već ukalkulirano u natječaj, kao i čišćenje lokacije bivše vojarne Bribirski knezovi. Istovremeno, bio sam prije 2,3 tjedna u Hrvatskim cestama, gdje je dogovoreno da se krene u natječajnu dokumentaciju za izvođača radova čvorova Njivice 1 i 2, za koje je već izdana građevinska dozvola. To spominjem u kontekstu Batižela zato što je unutar tog projekta zapravo spajanje dviju državnih nekretnina, magistrale i luke otvorene za javni promet na području Batižela.
Kad očekujete da će UPU Batižele biti dovršen?
– Nadam se u jesen ili najkasnije do kraja 2026. godine. Trenutačno znamo kako će izgledati produžetak plaže Banj, pa praktički kroz cijelu obalnu crtu do kraja područja koje se prostire na 22 hektara. Definirali smo i kopneni dio projekta Batižela, po smjernicama postojećeg Generalnog urbanističkog plana. Kad UPU bude gotov, konačno će i građani vidjeti što će tamo biti. Vidjet će se točno lokacija nove glazbene škole, nove sportske, multifunkcionalne dvorane, lokacija zone mješovite namjene, znat će se kako će izgledati zona mješovite namjene, koliko će biti visoki objekti koji će se tu graditi, kolika je površina zelenih površina odnosno parkova, koji su planirani na skoro 11.000 metara kvadratnih, zona sportskih terena, vidjeti će i lokaciju podzemne garaže na tom dijelu, osnovne škole, srednje škola. Dakle, to će sve biti jasno definirano. Imat ćemo savjetovanje s javnošću i zato ćemo prezentirati idejno rješenje da ljudi aktivno mogu sudjelovati, kreirati, sugerirati što je dobro ili nije dobro u cijelom projektu.
Na koji način planirate sve to financirati, mislim na škole, dvorane, uređenje zelenih površina dakle ono što nije previše zanimljivo privatnim partnerima?
– Postoji način financiranja gradnje škola, postoji način financiranja vrtića, nove glazbene škole koja će uzgred rečeno imati i tzv. malu koncertnu dvoranu za potrebe same škole, kapaciteta do 300 gledatelja. Naravno, postoji način financiranja cesta i puteva jer zona mješovite namjene u tom trenutku je nešto što se komercijalizira, iz čega imate prihode i onda to možete refinancirati. Čak i novi zakon o građenju, tzv. famozni ‘Bačićevi zakoni’, ne mislim ja sad govoriti niti jesu li su dobri ili loši, ali oni, između ostalog, će sigurno dati odgovor kako financirati komunalnu infrastrukturu. Tamo se, između ostalog, kaže, ako investitor, odnosno jedinica lokalne samouprave, nema novaca za opremiti građevinsko područje infrastrukturo, komunalno, to može napraviti investitor, kojem ćete, umanjiti ona davanja koja ima kao što su komunalni doprinos ili naknada. Naravno da ćemo mi za krupne projekte ići na natječaj, tražiti partnera. Da zaključim, Šibenik je od onog trenutka, kad su na prostoru bivšeg TEF-a riješeni imovinsko-pravni odnosi postao bogat grad! Nije dobio 22 hektara nego perspektivu novog razvoja.
Projekt nove bolnice, naravno, ne može realizirati Grad Šibenik već je u to uključena država, no Šibenik je partner bez kojeg se ne može.
– Projekt nove bolnice u ovom trenutku je dobio konačnu realizaciju jer je napravljen prvi i konkretni potez, ili rekao bih drugi veliki konkretni potez. Prvi je bio osigurati lokaciju, a to je bilo još prije više od 20 godina, dok sam još bio ravnatelj bolnice, kad se rodila ideja gradnje nove što smo odradili u suradnji s tadašnjom županijskom administracijom. Potom je Vlada osigurala sredstva za fazu bez koje se ne može, nakon čega je izabran voditelj projekta, dakle, tvrtka koja će voditi cijelu dokumentaciju i taj proces do kraja konačnog izbora izvođača radova. Ono što nas raduje, što nam je dalo potvrdu da je riječ o projektu koji neće stati je i nedavna izjava premijera Plenkovića, koji nam je praktički nenajavljen došao u posjet i ne dvosmisleno dao podršku, odnosno potvrdu da će Vlada financirati gradnju nove bolnice.
Oporba, pa i dio javnosti nije zaboravio priču o, kako ste ga tada najavili, velikom projektu Vallis Solaris na Podima.
– Najprije ću reći da je naše veliko uporište za daljnji razvoj naravno industrijska zona Podi koja je ogromnu vrijednost dobila još i izravnim spojem na A1. Nije to došlo slučajno, bilo je puno razgovora, uvjeravanja, dokazivanja, da pokažete i dokažete da to Šibeniku treba. Nitko vam neće dati 8 milijuna eura za taj projekt, ako nema ekonomsku računicu. Što se tiče projekta Vallis Solaris moram naglasiti da, na žalost, danas živimo u vremenima globalnih previranja koja se reflektiraju na svih nas, na svakodnevni život, a kamoli na krupne investicije. U svakom slučaju, grad nije pretrpio nikakvu štetu, nikakve obveze nisu ostale, niti imamo obveze za bilo koga nešto čuvati. U međuvremenu se priča razvija drugačije. Dakle, javili su se novi investitori, ali s istom idejom. A ta ista ideja je praktički ideja proizvodnje zelenog vodika i metanola jer te globalni poremećaji, koji se događaju, su pokazali da ne treba računati na fosilna goriva i da svijet traži nove izvore energije. U ovom trenutku bih rekao da su grad Šibenik i industrijska zona Podi ozbiljan takmac i sudionik u priči, da budemo dionici novih tehnologija. Evo, dok mi pričamo, jedno od takvih pisama namjere stoji na mom stolu, kao rezultat razgovora prethodnih tjedana. Naravno, dok ne bude nešto čvrsto, neću više reći da opet ne bismo ispali PR-ovci, utopisti, kako su nas nazivali, već ćemo komunicirati onda kad bude konkretno. I nisu ovi kapitalni projekti, o kojim sam govorio, sve što radimo jer građani vrlo dobro mogu vidjeti niz manjih projekata, ako ih tako smijem nazvati, kao što su uređenje Vanjskoga, Nazorove ulice, energetskih obnova škola i kulturnih ustanova, obnove stepeništa, na redu je i uređenje obaju perivoja u središtu grada, trgova ispred gradske uprave ili OŠ Fausta Vrančića, ali niz zahvata u prigradskim naseljima. Sve to čini Šibenik gradom u kojem je ugodno živjeti i u kojem mladi ljudi imaju perspektivu.
