Odluka da se Dan grada slavi 29. rujna izravno je povezana s najranijom šibenskom poviješću. Iako se Šibenik u pisanim dokumentima prvi put spominje na Božić 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV., blagdan svetog Mihovila odabran je kao službeni praznik jer je ovaj arkanđeo stoljećima bio simbol opstanka i neovisnosti grada. Pod njegovim okriljem Šibenik je kroz povijest branio svoju slobodu od raznih osvajača, a lik svetog Mihovila postao je službeni grb grada još u srednjem vijeku.
Spomen sv. Mihovila na šibenskom području nalazi se i prije prve povijesne pojave grada za vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Naime, kod crkve Sv. Lovre u Donjem polju pronađen je kameni fragment sa spomenom imena sv. Mihovila, koji datira u IX. stoljeće, što znači da se vrlo rano častio na području koje je kasnije pripadalo Šibenskoj biskupiji.
Najranije postojanje grada Šibenika vezano je za svetkovanje sv. Mihovila. Čak je i prvi sakralni spomenik grada, sagrađen u jezgri starog Šibenika, u castrumu – tvrđavi bio posvećen sv. Mihovilu. Crkva je u tvrđavi postojala do XIX. stoljeća kada ju je austrijska vojska srušila. Prema njoj se i sama tvrđava počela s vremenom nazivati tvrđavom sv. Mihovila. Uz tvrđavu, Šibenčani su i u samom gradu podigli crkvicu, ispred današnje crkve sv. Frane, koju su također posvetili nebeskom arhanđelu.
Sveti Mihovil za Šibenik je mnogo više od vjerskog blagdana. On je utjelovljenje šibenskog dišpeta, snage i nepokolebljivosti. Kao vođa nebeske vojske koji pobjeđuje zlo, Mihovil simbolizira zaštitu i pravdu. Najstarija šibenska utvrda, Tvrđava sv. Mihovila, s koje je grad i potekao, nosi njegovo ime i svjedoči o stoljetnoj ulozi ovog sveca kao prve crte obrane Krešimirova grada.
Blagdan sv. Mihovila stoljećima se proslavljao na najsvečaniji način u Šibeniku. Mnogi važni događaji za grad vezivali su se upravo za dan njegovog zaštitnika.
U ispravi iz 1252. kojom Šibenčani priznaju jurisdikciju trogirskog biskupa, spominje se da vjernici na blagdan sv. Mihovila donose kruh, novac i svijeće koje popola dijeli biskup i šibensko svećenstvo, a vino koje se donosilo za večernju sv. Mihovila uzimao je biskup i njime počastio Šibenčane.
Središnji dio proslave, tradicionalna svečana procesija, počet će u 10 sati ispred Katedrale sv. Jakova.
