‘Šibenik, Rimini ili Venecija? Geneza „trolisnog mletačkog pročelja’ u znanstvenoj retrospektivi naziv je predavanja prof. dr. sc. Predraga Markovića koje organizira Društvo za očuvanje šibenske baštine ‘Juraj Dalmatinac’ u srijedu 25. ožujka u 19 sati u Interpretacijskom centru Civitas Sacra.
Treće u nizu predavanja o šibenskoj katedrali sv. Jakova koja se održavaju pod zajedničkim nazivom „Što smo vam prešutjeli?“ problematizira pitanje porijekla tzv. trolisnog mletačkog pročelja. Zbog jedinstvene „organske veze“ između tijela bazilike i njezina zapadnog lica koje se „ s prinudnom nuždom nameće iz profila uzdužnog brodskog prostora“ (D. Frey, 1913.), dugo se u europskoj znanstvenoj literaturi smatralo kako je prvo poniklo u Šibeniku (1441.), a tek potom manje-više nezavisno kreirano za hram Sigismunda Malateste u Riminiju (tzv. Tempieto, L. B. Albertija o. 1450.), a prvi put realizirano na venecijanskoj crkvi San Michele in Isola (M. Codussi, 1468.). Osim već spomenute čvrste ovisnosti oblika šibenskog pročelja i njezina trobrodnog korpusa, inače unikatnog rješenja među svim poznatim sličnim renesansnim crkvama nastalim u širem jadranskom krugu sve do sredine XVI. st., primat Šibenika počivao je na pretpostavci kako ga je Juraj Dalmatinac osmislio već prilikom preuzimanja gradilišta katedrale, ali i na njegovim drugim arhivski dokumentiranim poduzetničkim i obiteljskim vezama koje su ga dovodile u blisku vezu s gradilištem Tempieta u Riminiju, ali i s Venecijom. Premda je u novije vrijeme projekt za gradnju kamenih krovova-svodova i posljedično njezina „trolisnog mletačkog pročelja“ pripisan Nikoli Firentincu i prebačen 30-ak godina kasnije (o. 1475. – 1477.), problem njegova podrijetla i tog neobično skladnog odnosa s oblikovanjem čitavog gornjeg dijela crkve i dalje ostavlja neke nedoumice i zaokuplja pažnju stručne javnosti. U predavanju će se taj problem nastojati rasvijetliti u retrospektivi dosadašnjih stavova te ponuditi jedno logičnije, povijesno utemeljeno objašnjenje koje naglašava specifičan trenutak u kojem ono nastaje i redefinira ulogu glavnih protagonista u njegovu nastanku.
Prof. dr. sc. Predrag Marković rođen je u Puli 1961. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1988., a magistrirao 1997. i doktorirao 2002. Zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojem predaje teme iz opće i nacionalne srednjovjekovne i ranorenesansne umjetnosti.
U dva navrata bio je voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti, a trenutno je predstojnik Katedre za umjetnost romanike i gotike. Tijekom dosadašnje karijere vodio je znanstveni projekt „Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća“ (2007. – 2013.) te bio suradnik na više znanstvenih projekata u kojima se istraživala srednjovjekovna i rano novovjekovna baština Hrvatske i susjednih zemalja. Dobitnik je plakete Filozofskog fakulteta za sudjelovanje u izložbenom projektu La Renaissance en Croatie (2004.).
Za knjigu „Katedrala sv. Jakova u Šibeniku Prvih 105. godina“ DPUH (2010.). dobio je godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te Državnu nagradu za znanost. Posebna područja interesa su mu arhitektura i skulptura kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj (13. – 16.st.). Proučavanjem katedrale sv. Jakova u Šibeniku i jadranske sakralne arhitekture 15. stoljeća intenzivno se bavi zadnjih četvrt stoljeća tijekom koje je objavio brojne radove vezane za najznačajnije spomenike i umjetničke ličnosti tog doba.
Predavača i predavanje najavit će Jolanda Krnić Zmijanović, članica Društva „Juraj Dalmatinac“.
