Na današnji dan, 16. rujna 1991. godine počeo je napad na Šibenik predvođen srpskim pobunjenicima i 9. korpusom JNA na čelu kojeg se nalazio zloglasni Ratko Mladić. Ubrzo se napadu pridružilo zrakoplovstvo i mornarica JNA. Nakon osam dana cjelodnevnih granatiranja i bombardiranja, hrvatski branitelji su uspješno potisnuli neprijateljske snage i na taj način privremeno obranili Šibenik od daljnjih napada. Dan prije krenuo je veliki napad na Zadar. Šibenska je bitka bila iznimno strateški važna, jer se moralo obraniti šibenski most, grad Šibenik i položaji na Jadranskoj magistrali. Da je agresor zauzeo ijednu od tih lokacija, južna Hrvatska bila bi ispresijecana na par manjih ili većih džepova, čime bi došla u vrlo tešku situaciju za obranu. Bitka je trajala do 23. rujna 1991. godine. Nakon osam dana srpski je osvajač bio prisiljen na povlačenje.
Osim brojnih vojnih, strateških i civilnih ciljeva, velika razaranja su pretrpjele i mnoge javne zgrade i spomenici kulture kao što su katedrala sv. Jakova, crkva sv. Ane, groblje sv. Ane, Gradska vijećnica, zgrada kazališta, Knežev dvor i ostali.
Rujanski rat bio je ključan za obranu Hrvatske, jer tad je međunarodna zajednica razvlastila Jugoslaviju od njenih državnih atributa, čime se zapravo prestala priznavati Jugoslavija i priznata Hrvatska.
Na fotografijama koje čuva Državni arhiv u Šibeniku je izvješće o šteti na spomenicima kulture od 1. listopada 1991. te nekoliko fotografija razorenih kulturnih spomenika.
Autori fotografija: Radovan Goger, Marina Jurković, Stanko Ferić
Fond: HR-DAŠI-47 Skupština općine Šibenik
