Katolički vjernici diljem svijeta danas slave Uskrs – najstariji i najveći kršćanski blagdan.
Kršćansko vjerovanje uči nas da je Isus mučen, razapet na križu i da je preminuo na Veliki petak. Upravo taj dan, zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, čini Vazmeno trodnevlje koje je uvod u najveće slavlje. Treći dan nakon smrti, Isus je uskrsnuo, čime je, prema vjerskom nauku, otkupio ljudske grijehe i pobijedio samu smrt. Njegova poruka zato je jasna i svevremenska: ljubav pobjeđuje smrt.
Svetkovina Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. Danas se ona slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio bogatih pučkih uskrsnih običaja našega naroda. Vjernici za Uskrs odlaze na jutarnju misu ili na Veliku subotu sudjeluje na svečanom vazmenom bdijenju. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu gdje je svećenik blagoslivlja.
