Obilježava se diljem svijeta, a dom su mu Sjedinjene Američke Države. Riječ je o Međunarodnom danu žena koji je sve od 1909. pa do danas sinonim za globalno zalaganje za jednakost i ravnopravnost žena u društvu, kao i ukazivanje na sva njihova postignuća.
A što je svijet bez žena? Majki, sestara, prijateljica… kraljica, menadžerica i znanstvenica… a tek učiteljica, medicinskih sestara ili spremačica? Ne želimo ni zamišljati, ali ono što znamo jest da su sve jednako važne te da sve daju svoj doprinos tomu da zajednice – kućanstva, radni kolektivi i obitelji – funkcioniraju a da se nitko uopće ne zapita kako.
Na stranici Državnog zavoda za statistiku, u povodu Međunarodnog dana žena dali su prostor jednako jakima, no u javnosti nešto manje poznatim ženama čiji su izumi ili pothvati itekako promijenili svijet.
Josephine Cochrane – izumiteljica perilice posuđa
Ručnom pranju posuđa na kraj je još daleke 1887. odlučila stati Josephine Cochrane. Ta bogata Amerikanka voljela je priređivati zabave, no nije voljela ono što je slijedilo nakon što su gosti otišli. Stoga je patentirala prvu komercijalnu perilicu posuđa kako bi olakšala pranje svojega skupocjenog porculana.
I više od sto godina nakon tog izuma mnoga hrvatska kućanstva i dalje su o perilici mogla samo sanjati. Naime, prema podacima Ankete o potrošnji kućanstava 1998. samo je 7,7% kućanstava posjedovalo perilicu posuđa, dok je u 2022. taj udio porastao na 62,8% kućanstava.
Florence Parpart – izumiteljica električnog hladnjaka
Još jedan itekako raširen izum nastao je iz prepoznavanja potreba kućanstava. Florence Parpart konstruirala je 1914. moderni električni hladnjak koji je hranu hladio primjenjujući električni sustav za cirkulaciju vode. Time je itekako olakšano čuvanje hrane, a kuhinje su postale nezamislive bez tog aparata, koji je 2022. u Hrvatskoj imalo 99,9% kućanstava.
Hedy Lamarr – bežični prijenos podataka
Kad god se spomene ime Hedy Lamarr, većina se najprije sjeti njezinih glumačkih ostvarenja i ljepote. No možda je manje poznato da je ta holivudska diva, osim u sedmoj umjetnosti, velik trag ostavila i u znanosti. Naime, u Drugome svjetskom ratu Hedy je izumila sustav za kodiranje poruka s pomoću mijenjanja frekvencija. Današnja tehnologija poput Bluetootha i Wi-Fi uređaja primjenjuje sličan princip rada pa se stoga može zaključiti da bez Hedy ne bismo imali bežični prijenos podataka. Iako je četrdesetih godina prošlog stoljeća Hedy bila jedna od rijetkih žena u tzv. muškom svijetu, u današnje vrijeme, točnije prema privremenim podacima za 2024., u Hrvatskoj je udio žena u ukupnom broju zaposlenih u Istraživanju i razvoju iznosio 47,5%. Iste godine imali smo 8 355 istraživačica, što je činilo 49,1% od ukupnog broja istraživača.
Prema procjeni stanovništva sredinom 2024. udio žena u Hrvatskoj bio je 51,3%, a očekivano trajanje života žena pri rođenju u 2024. iznosilo je 81,9 godina. Mnogo je to više nego prije šezdesetak godina, točnije 1961., kad se očekivalo da će žena doživjeti 69,0 godina.
S godinama se povećavala i prosječna starost žena. I na kraju, imate li odgovor na pitanje što bi svijet bio bez žena? Razmislite i odgovorite sami, sjetite se žena iz svojeg života, nazovite ih i recite im zašto ne možete svoj svijet zamisliti bez njih.
Sretan Međunarodni dan žena!
