Tonči Restović, kandidat SDP-a za gradonačelnika Šibenika, na današnjoj konferenciji za medije objavio je da je neslužbenim kanalima dobio ugovor sklopljen između Grada Šibenika i Fonda za zaštitu okoliša, a koji je tražio i službenim kanalima, ali mu tako nije dostavljen.
– Zagreb je mali grad pa nekako su mi ga dali na uvid. Dobio sam ga naime u pretincu saborskog zastupnika i kad sam vidio mogu reći da sam blago u šoku. U travnju 2024. Fond i Grad Šibenik sklapaju ugovor o financiranju projekta dokumentacije, poznat u narodu kao ugovor od tri milijuna eura, odnosno dva milijuna 900 i nešto, da me ne uhvatite za riječ. Činjenica je da tek u lipnju iste godine, znači dva mjeseca nakon sklapanja ugovora, gradonačelnik Burić to stavlja kao temu na Gradsko vijeće – kazao je Restović.
Naglasio je kako zadnje četiri godine nikako nije mogao dobiti odgovor o bankarskoj zadužnici prema Fondu, odnosno na pitanje u kom slučaju će grad morati platiti tri milijuna eura Fondu.
– E pa sad u tom ugovoru jasno piše da će Grad platiti svih tri milijuna eura Fondu u dva slučaja. Jedan je slučaj, ako projektna dokumentacija i sklopljen ugovor za izradu samog projekta ne budu gotovi do kraja 2026. godine. Složit ćete se, pošto se još ništa nije počelo dešavati po tom pitanju, to je jako izgledan scenario. I drugi, koji je još gori, to je da ukoliko ta studija pokaže da ne postoji svrsishodnost gradnje takve energane, ili da nije isplativa, ili da nije po propisima, onda isto Grad Šibenik mora platiti tri milijuna eura nazad fondu. Kad kažemo tri milijuna eura, to bude nekako maglovito, pa ću ja to ovako reći. Jednostavnom matematikom, tri miliuna eura su vam besplatni vrtići za sve roditelji i svu djecu u gradu Šibeniku, bez obzira idu li u javne vrtiće ili u privatne vrtiće – rekao je Restović.
Restović je pozvao gradonačelnika Burića da ugovor učini javnim, odnosno da ga dostavi svim gradskim vijećnicima, da se ispriča gradskim vijećnicima, jer je u trenutku stavljanja ove teme na Gradsko vijeće, već potpisao ugovor.
Kandidatkinja koalicije SDP-Možemo! za dogradonačelnicu Šibenika Maja Šintić problematizirala je za sutra planirano donošenje odluka o izradi Urbanističkih planova uređenja Crnice, odnosno prostora TEF-a i područja sv. Mare. Upitno joj je što se žuri s donošenjem tih planova nižeg reda, a još je u izradi izmjene GUP-a Šibenika i Prostornog plana uređenja Šibenika.
– Ja, naravno, nemam odgovor na to pitanje, ali mogu nagađati, pa bi moje nagađanje išlo u dva smjera. Ili se radi o tome da se održava privid u javnosti da se nešto događa sa prostorom Batižela, ili postoji nekakav investitor koji u javnosti nije poznat, a s kojim se nešto dogovara iza zatvorenih vrata – kazala je Šintić.
Za Šintić je i planiranih 30 posto površina TEF-a za ugostiteljsku djelatnost, odnosno za 2.000 kreveta.
– To je 66.000 kvadrata prostora otprilike, da vam dočaram malo koliko je to 2.000 kreveta, podsjetit ću vas na onaj Hotel View koji se gradio u Postirama na Braču. Taj hotel ima 280 soba i 490 kreveta, a mi ćemo napraviti četiri takva hotela – rekla je Šintić i podsjetila da u Crnici planiramo 2.000 kreveta iako ne znamo koliki je prihvatljivi kapacitet destinacije jer je u izradi Plan upravljanja destinacijom koji se temelji na izračunu prihvatljivih kapaciteta.
Zanima je i što u obrazloženju plana za TEF znači formulacija da će ‘obala biti pretežito javna’.
– Dobro znamo što je pomorsko dobro i znamo što su plaže i uopće mi nije jasno što im znači konstrukcija pretežito javna obala, osim ako se to ne odnosi na daljnje koncesioniranje i praktički oduzimanje pomorskog dobra građanima i građankama, zaključila je Šintić uz napomenu kako građanima nitko nije rekao da će ispred njihovih jednokatnica ili dvokatnica niknuti neboderi do 10 katova.
Ustvrdila je na kraju da donošenje ove dvije odluke o urbanističkim planovima uređenja Crnica i Sveta Mara pokazuje zapravo u kojem smjeru se Šibenik želi razvijati.
– To je jedan preizgrađeni i turistificirani grad u kojem se odluke donose bez sudjelovanja javnosti. Jer da je sve odrađeno kako treba, onda bi o svemu ovome prethodila široka javna rasprava i informiranje građana.
