Državni hidrometeorološki zavod objavio je analizu Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koja je potvrdila da je 2025. bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, čime se nastavlja niz iznimno visokih globalnih temperatura.
Proteklih 11 godina bilo je 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja, a zagrijavanje oceana se nastavlja jednakim intenzitetom, prenose u DHMZ-u. WMO-ova konsolidirana analiza osam skupina podataka pokazala je porast prosječne globalne temperature zraka za 1,44 °C u odnosu na prosjek za razdoblje od 1850. do 1900.
Zadnjih 11 godina najtoplije je do sada, s godinom 2024. na vrhu, a 2023. je na drugom mjestu, prema podacima EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus i neprofitne istraživačke organizacije Berkeley Earth. Prošla je godina bila neznatno hladnija od 2023., za samo 0,01 °C, naveo je Copernicus.
Na regionalnoj razini, na oko 33 posto globalne površine oceana zabilježene su temperature koje pripadaju među tri najviše temperature u povijesti mjerenja, dok su na oko 57 posto površine zabilježene temperature koje pripadaju među najviših pet, što se među ostalim odnosi na tropski i južni dio Atlantskog oceana, Sredozemno more, sjeverni dio Indijskog oceana i Južni ocean. Ti podaci upućuju na to da je zagrijavanje široko rasprostranjeno u svim bazenima.
I 2026. će biti među pet najtoplijih
Samantha Burgess, zamjenica direktora za klimatske promjene u Copernicusu, očekuje da će 2026. biti jedna od pet najtoplijih godina u povijesti. Možda će biti usporediva s 2025. godinom.
– Iako emisije stakleničkih plinova ostaju dominantni pokretač globalnog zagrijavanja, veličina ovog nedavnog porasta sugerira da su dodatni čimbenici pojačali nedavno zagrijavanje izvan onoga što bismo očekivali samo od stakleničkih plinova i prirodne varijabilnosti, rekao je glavni znanstvenik Berkeley Eartha Robert Rohde.
Tempo smanjenja emisija stakleničkih plinova usporio se u Njemačkoj i Francuskoj. Unatoč tim pogoršavajućim utjecajima, klimatska znanost suočava se s povećanim političkim otporom. Američki predsjednik Donald Trump nazvao ju je »najvećom prevarom«. Prekoračenje dugoročne granice od 1,5 °C – čak i ako je samo privremeno – dovelo bi do ekstremnijih i raširenijih utjecaja, uključujući toplije i dulje toplinske valove te snažnije oluje i poplave, upozoravaju znanstvenici.
Dugogodišnji konsenzus među svjetskim znanstvenicima jest da su klimatske promjene stvarne, uglavnom uzrokovane ljudima i da se pogoršavaju.
