Hrvatska je u gospodarenju otpadom posljednje desetljeće napravila velike iskorake. No, oni su veliki jer su startne pozicije bile iznimno niske, tako da je prostora za napredak još uvijek mnogo, i što se tiče odvojenog prikupljanja ali i u postavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Primjerice, još uvijek nemamo niti jedne energane, pa sve ono što se ne može ponovno upotrijebiti, a toga nije malo, spaljujemo u cementarama ili izvozimo. Loši smo u sustavu sortiranja, pa na onome što smo odvojeno prikupili i dalje malo ili ništa zarađujemo. Europa pritom i dalje, unatoč američkom odmicanju od politika zelenog i održivog, ostaje vjerna svojim ciljevima, poručuje Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, s konferencije Poslovnog dnevnika Waste Management: Nova era gospodarenja otpadom, piše Večernji list.
Dapače, posla će biti vrlo mnogo jer predviđanja govore da će u narednih nekoliko desetljeća količine otpada biti povećane čak 70 posto, a ministarstvo će za suočavanje s izazovima biti podrška, i to financijska i socijalna.
– Gospodarstvu i poduzetnicima pomoći ćemo kroz Modernizacijski fond, a građanima i ugroženim skupinama putem Socijalnog plana za klimatsku politiku s 1,6 milijardi eura – ističe Vučković.
Više od milijarde eura na raspolaganju bi trebali imati i kroz Modernizacijski fond. Pomoć će posve sigurno biti potrebna jer prema raspravama koje su se odvile na konferenciji Poslovnog dnevnika gospodarenje otpadom bit će sve skuplje.
– Povećanje količina otpada pretpostavlja trošenje više resursa što neminovno vodi većoj cijeni – poručuje Aleksandra Anić Vučinić, profesorica s Geotehničkog fakulteta.
Svi sudionici konferencije Poslovnog dnevnika složili su se da je Hrvatskoj potrebna energana, odnosno postrojenje u kojem će iz otpada biti stvarana energija. Međutim rasprave se vode o tome kakva bi nam trebala. Da nam energana treba slaže se i ministrica Vučković, no projekt zagrebačkog CGO-a izbjegla je konkretno komentirati. Poručuje samo da u studiji zaštite okoliša, koja je nedavno javno predstavljena, nema projekta energane.
Davor Vić, voditelj zagrebačke podružnice Čistoća, kaže da se radi na pripremi idejnog rješenja buduće zagrebačke energane te da se razmatra više mogućnosti.
– Vidjet ćemo hoće li to biti energana ili kogeneracija – poručuje šef zagrebačke Čistoće koji je, unatoč sumnjama drugih sudionika konferencije, uvjerene da će CGO Grada Zagreba i Zagrebačke županije biti realiziran do 2028.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), poručujem mu da je 2030. ipak realnija godina realizacije projekte ističući da Hrvatskoj trebaju tri do četiri energane, piše Večernji list.
